Prunusi su rod listopadnoga, rjeđe vazdazelenog drveća i grmlja iz porodice ružovki.
Obuhvaća dvjestotinjak vrsta umjerenog područja. Najupadljiviji varijeteti ukrasnih prunusa su stabla, koja se obično zovu ‘cvatuće trešnje’. No, postoje mnogobrojni grmoliki pa i vazdazeleni oblici. Glavna im je uloga stvaranje živica i zaklona, ali mogu poslužiti i kao soliteri. Patuljasti oblici pogodni su za posude.
P. laurocerasus je, ako se ne reže, grm do 5 metara visine i njegov su osnovni ukras veliki sjajnozeleni kožasti listovi. Na prvi pogled nikad ne biste rekli da je ta biljka tako blizak rod našoj običnoj ili onoj ukrasnoj, japanskoj trešnji.
Kuglasta trešnja, Prunus fruticosa Globosa nije tipični predstavnik grupe ukrasnih trešanja, jer joj osnovni ukras nije cvijet. Cvate u aprilu jednostavnim sitnim bijelim cvjetovima. Plodovi joj se vrlo rijetko razviju. Osnovna dekorativna vrijednost ovog kultivara je oblik rasta - okrugla, zbijena krošnja na ravnom stablu. Kod sadnje ova biljka več u starosti od 5-6 godina izgleda kao odraslo drvo a nakon toga raste sporo pa je preporučamo za male vrtove i drvorede u uskim uličicama.
Kod uzgoja ovog kultivara koristi se, obično, dvostruko cijepljenje. Prvo se uzgoji podloga, korijen, pa se nacijepi kultivar za ravnu stabljiku pa onda krošnju. Korijen je često neka podloga manje bujnog rasta (Colt ili sl.), za stablo se biraju kultivari lijepe kore a krošnja je kultivar Globosa, inače grm kuglastog rasta. Traži mnogo sunca. Voli plodno vlažno zemljište s nešto više vapna.
